Bruksizam
Bruksizam - dnevno i noćno stiskanje, simptomi i pregled
Čuješ da noću škripiš zubima ili tokom dana primijetiš kako nesvjesno stišćeš vilicu? Bruksizam je naziv za takvu ponavljanu ili produženu aktivnost žvačnih mišića, a može se javiti i dok si budan i dok spavaš. Nekada ga otkrije osoba koja spava pored tebe, a nekada tek primijetiš osjetljiv zub, umorne mišiće lica ili promjenu na zubnoj površini. Ipak, nijedan od tih znakova ne govori sam za sebe šta se zaista događa i da li je potrebno liječenje.
Noćno škripanje zubima nije isto što i dnevno stiskanje. Tokom budnosti moguće je uhvatiti sebe kako stežeš zube dok radiš ili si koncentrisan, dok aktivnost u snu obično ne možeš svjesno pratiti. Neke epizode ne stvaraju čujan zvuk. S druge strane, jutarnja glavobolja, ukočena vilica ili škljocanje zgloba mogu imati i druga objašnjenja, pa nije dobro iz jednog simptoma samostalno zaključiti da imaš bruksizam.
Posebno je korisno potražiti stomatološku procjenu kada zubi postaju osjetljiviji, primijetiš okrhnut ispun, tragove izraženog trošenja ili se bol u vilici ponavlja. Pregled pomaže da se razlikuju moguće posljedice opterećenja zuba od drugih uzroka tegoba. Kod nekih ljudi dovoljno je praćenje i prilagođavanje svakodnevnih navika, dok se kod drugih razmatra zaštita zuba ili dodatna medicinska procjena.
U stomatološkoj ambulanti dr Nenada Davidovića u Banjoj Luci možeš se raspitati o opštem stomatološkom pregledu i procjeni stanja zuba. Važno je da razumiješ po čemu se razlikuju budni i noćni bruksizam, kako se tumače promjene na zubima, kakve veze vilica ima sa zglobom i šta individualni splint može, a šta ne može postići. Odluka o narednim koracima zasniva se na nalazu, a ne na pretpostavci da svakome treba udlaga.
Ako primjećuješ škripanje, osjetljivost zuba ili umor vilice, pregled može pomoći da se procijeni stanje.
Sadržaj
Bruksizam obuhvata stiskanje, škripanje ili drugu pojačanu aktivnost mišića vilice tokom budnosti ili sna. Zvuk noću, istrošenost zuba i bol u vilici mogu biti razlog za pregled, ali nijedan pojedinačno ne potvrđuje uzrok. Zaštitna udlaga kod određenih pacijenata može smanjiti opterećenje zubnih površina, ali ne garantuje prestanak bruksizma niti liječi svaki bol zgloba. Kada postoji oštećenje zuba, ponavljan bol, ograničeno otvaranje usta ili zabrinutost zbog aktivnosti tokom sna, smislen sljedeći korak je individualna procjena.
Šta je bruksizam i kako se razlikuju dnevno i noćno stiskanje?
Bruksizam označava ponavljanu ili produženu aktivnost žvačnih mišića koja može uključivati stiskanje, škripanje ili napinjanje donje vilice. Razlikuju se budni i bruksizam tokom sna jer se ne javljaju u istim okolnostima, niti se podjednako otkrivaju. Sam naziv ne znači da je kod svake osobe riječ o bolesti koja zahtijeva intervenciju. Važno je da li aktivnost ostavlja posljedice, pravi tegobe ili se udružuje s drugim zdravstvenim problemima.
Budni bruksizam: stiskanje i napinjanje vilice
Dok si budan, može se dogoditi da duže držiš zube pritisnute jedne uz druge, napinješ mišiće ili guraš donju vilicu u određen položaj. Ponekad toga postaneš svjestan tek kad osjetiš umor u obrazima. Takvo stiskanje zuba može se javljati tokom zahtjevnog rada, intenzivne koncentracije ili emocionalne napetosti, ali stres nije jedino moguće objašnjenje. Nije korisno svaku epizodu pripisivati nervozi niti svako napinjanje proglašavati ozbiljnim poremećajem.
U mirovanju, kada ne jedeš i ne gutaš, zubi obično ne moraju stalno biti u čvrstom kontaktu. Ako uhvatiš sebe da snažno stežeš vilicu, možeš svjesno popustiti pritisak i obratiti pažnju kada se navika ponavlja. Praćenje takvih situacija nije kućni dijagnostički test, ali stomatologu može dati korisnu informaciju o tvom dnevnom obrascu i mogućem opterećenju zuba.
Bruksizam tokom sna: aktivnost koja se ne mora čuti
Bruksizam tokom sna odnosi se na aktivnost žvačnih mišića tokom spavanja. Neko pritom proizvodi karakterističan zvuk trenja zuba, ali drugi mogu više stiskati nego škripati. Zbog toga izostanak zvuka ne isključuje aktivnost, baš kao što povremeno čujno škripanje samo po sebi ne određuje njenu učestalost, jačinu ili potrebu za tretmanom.
Škripanje zubima u snu može se povezivati sa spavanjem, određenim navikama, lijekovima ili drugim faktorima, ali ne postoji jedan univerzalni uzrok. Ako te zanima kako se noćna aktivnost odražava na tvoje zube, mnogo je korisnije povezati opažanja sa pregledom i stanjem oralnog zdravlja nego unaprijed tražiti jedan uzrok za svaki slučaj.
Osobina | Budni obrazac | Obrazac tokom sna |
Kada nastaje? | Dok si budan | Dok spavaš |
Šta se može primijetiti? | Stiskanje, napinjanje vilice | Ponekad zvuk škripanja, ali ne uvijek |
Kako se procjenjuje? | Razgovor o navikama i pregled | Opažanja, dentalni nalaz, po potrebi dalja procjena |
Koji znaci se mogu primijetiti na zubima i mišićima?
Na zubima se ponekad vide tragovi pojačanog opterećenja, dok mišići mogu biti umorni ili osjetljivi. Ipak, izražena istrošenost, glavobolja ili ukočena vilica nisu dovoljni da se samo na osnovu izgleda i osjećaja potvrdi bruksizam. Pregled treba da uzme u obzir i druge moguće uzroke promjena.
Promjene na zubima i ispunima
Moguće posljedice uključuju zaravnjene grizne površine, okrhnute rubove, napukao ili oštećen ispun i osjetljivost na hladno, toplo ili dodir. Ako primijetiš da su prednji zubi kraći nego ranije ili da se neka plomba često oštećuje, to zaslužuje procjenu. Ipak, istrošena površina može poticati iz ranijeg perioda, a na trošenje utiču i druge okolnosti. Stari tragovi ne dokazuju da se intenzivno škripanje događa baš sada.
Kada zub već ima oštećenje, stomatolog može odvojeno razmotriti mogućnosti kao što je popravka oštećenog zuba ili, kod većeg gubitka zubne strukture, protetska procjena ozbiljno oštećenog zuba. Takvi postupci zavise od nalaza, a nisu automatsko liječenje bruksizma. Cilj je razlikovati potrebu da se sanira postojeće oštećenje od pitanja zašto je zub bio opterećen.
Umor žvačnih mišića i jutarnja osjetljivost
Napetost u obrazima, osjetljivost pri žvakanju, nelagodnost oko uha ili jutarnja glavobolja mogu se pojaviti kod osoba koje stežu zube. Pojedini ljudi opisuju osjećaj kao da su vilice radile tokom cijele noći. Drugi nemaju bol, ali partner primjećuje škripanje. Razlike su velike i sam intenzitet bola ne govori koliko su zubi zaista izloženi opterećenju.
Bol u vilici može nastati i iz razloga koji nisu bruksizam, uključujući probleme samog zgloba i žvačnih mišića. Zato je korisno opisati gdje boli, kada počinje i da li je povezano sa žvakanjem ili otvaranjem usta. Ako se simptomi pojačavaju ili se javljaju uz oštećenje zuba, nemoj pretpostaviti da je riječ samo o prolaznoj napetosti.
Kada partner prvi primijeti škripanje?
Osoba koja spava pored tebe ponekad prva primijeti škripanje zubima u snu. Takvo opažanje korisno je pomenuti stomatologu, ali zvuk sam po sebi ne potvrđuje sve karakteristike noćnog bruksizma. Ne otkriva da li postoje oštećenja zuba, koliko dugo aktivnost traje niti da li su potrebne određene mjere.
Šta je korisno reći stomatologu?
Pokušaj se prisjetiti da li je partner čuo zvuk jednom ili češće i da li se primjećuje u određenim periodima. Važno je i imaš li jutarnji umor vilice, osjetljive zube, ranije popravke ispuna, glavobolju ili tegobe tokom spavanja. Ako se budiš iscrpljen, glasno hrčeš ili je neko primijetio prekide disanja, i te informacije treba iznijeti nadležnom ljekaru. One mogu usmjeriti dodatnu procjenu sna, ali nisu dokaz jednog konkretnog poremećaja.
Nije nužno snimati zvuk telefonom, instalirati aplikacije niti samostalno organizovati složene testove. Audio-zapis može biti samo pomoćno opažanje, a ne pouzdan dijagnostički rezultat. Isto tako, aktivnost koja se ne čuje ne mora biti odsutna. Korisniji je razgovor o tegobama i pregled zuba, mišića i vilice kada za to postoji razlog.
Bruksizam, bol u vilici i temporomandibularni zglob
Bruksizam, bol u vilici i promjene u viličnom zglobu mogu se preklapati, ali nisu ista dijagnoza. Neko može stiskati zube bez zglobnog poremećaja, dok druga osoba može imati bol u viličnom zglobu i bez jasnog dokaza o bruksizmu. Zbog toga je važno razlikovati anatomiju zgloba, različite poremećaje i mišićnu aktivnost.
TMJ je zglob, a TMD grupa poremećaja
TMJ je skraćenica od engleskog naziva za temporomandibularni zglob, spoj donje vilice i lobanje ispred uha. Kada otvaraš usta, govoriš ili žvaćeš, ti zglobovi i pripadajući mišići zajedno omogućavaju kretanje vilice. TMJ nije sam po sebi naziv bolesti. TMD označava grupu poremećaja koji mogu zahvatiti zglob, žvačne mišiće ili njihovu funkciju.
TMD tegobe mogu uključivati bol pri žvakanju, ograničeno otvaranje, osjećaj zakočenosti ili povremeno blokiranje vilice. Pojedini ljudi osjećaju bol u predjelu uha ili sljepoočnice. To nisu specifični znaci bruksizma. Povezanost stiskanja zuba i bolnih mišića može biti relevantna, ali ne opravdava zaključak da je škripanje uzrok svake zglobne smetnje niti da je nepravilan zagriz dokazan uzrok svih takvih tegoba.
Zašto škljocanje bez bola nije automatski bolest?
Ako prilikom otvaranja usta čuješ kratko škljocanje vilice, a nema bola i funkcija je očuvana, sam zvuk često ne zahtijeva liječenje. Brojni ljudi imaju bezbolne zvuke u zglobu. Drugačije je kada škljocanje prati bol, ograničeno otvaranje, zaglavljivanje vilice ili značajna promjena svakodnevnog funkcionisanja. Tada je razumno dogovoriti procjenu.
Trajna promjena zagriza brušenjem zuba ili druga nepovratna intervencija ne predstavlja univerzalno rješenje za TMD. Kod bolnih tegoba obično se prvo razmatraju konzervativni pristupi i pažljiva diferencijacija. Ponekad je potrebna saradnja različitih stručnjaka, naročito kada bol dugo traje ili se ne uklapa u jednostavno objašnjenje opterećenja zuba. Prije pregleda obrati pažnju da li se nelagodnost pojavljuje prvenstveno pri žvakanju, nakon dužeg govora ili već pri buđenju. Razlika u vremenu i pokretima može pomoći tokom razgovora sa stomatologom, ali ne omogućava da sam pouzdano odrediš koji dio viličnog sistema je odgovoran.
Kako izgleda stomatološki pregled?
Stomatološka procjena mogućeg bruksizma obično počinje razgovorom o simptomima i pregledom zuba, ispuna i funkcije vilice. Cilj nije da se jedan trag automatski proglasi dokazom škripanja, nego da se razumije trenutno stanje, utvrde eventualna oštećenja i razmotri da li postoji potreba za zaštitom ili drugim pregledom.
Anamneza, zubi, ispuni i pokreti vilice
Stomatolog može pitati kada primjećuješ stiskanje, da li se čuje škripanje tokom sna, imaš li glavobolje ili jutarnju osjetljivost i kako spavaš. Korisno je spomenuti lijekove koje koristiš, ranija oštećenja zuba, epizode bola i moguće faktore koji pogoršavaju tegobe. Ako je prisutan bol, važno je opisati gdje se nalazi, šta ga izaziva i koliko utiče na jelo ili otvaranje usta.
Pregledom se mogu procijeniti zubne površine, stare plombe i drugi restaurativni radovi, osjetljivost zuba te tragovi koji ukazuju na opterećenje. Kada simptomi to opravdavaju, procjenjuju se žvačni mišići i pokreti donje vilice. Važan dio nalaza jeste razlikovanje aktuelnog problema od starog trošenja. Ni fotografija istrošenih zuba ni jedan jutarnji simptom ne određuju automatski trenutnu aktivnost mišića.
Ako brineš zbog novih okrhnutih rubova ili osjetljivosti, smisao pregleda je i da se na vrijeme prepozna oštećenje koje zahtijeva zasebnu obradu. Redovne stomatološke kontrole pomažu da se stanje zuba prati kroz vrijeme, ali same po sebi nisu poseban test koji dokazuje bruksizam. Nalaz, ranija dokumentacija i tvoji opisi zajedno daju korisniju sliku.
Kada je potrebna dodatna medicinska procjena?
Dodatni pregled kod ljekara ili drugog stručnjaka može biti opravdan ako se uz noćne tegobe javljaju izraženo hrkanje, sumnja na prekide disanja tokom sna, značajna dnevna pospanost ili dugotrajan bol lica i vilice. Nisu svima potrebni snimanje, posebni mišićni testovi ili analiza sna. Odluka o takvim postupcima zavisi od simptoma i medicinske indikacije.
Kod složenijeg bola potrebno je razmotriti i druge moguće uzroke, umjesto pripisivanja svega škripanju zubima. Stomatološki pregled može biti početak tog razjašnjavanja, a po potrebi slijedi upućivanje odgovarajućem stručnjaku. To ne znači da se sve vrste specijalističke dijagnostike izvode u istoj ordinaciji.
Kada individualni splint može zaštititi zube?
Individualni splint, odnosno zaštitna udlaga za zube, u određenim slučajevima može pomoći da se smanji šteta koju opterećenje pravi na zubnim površinama. To ne znači da udlaga uklanja uzrok stiskanja, da je potrebna svakoj osobi ili da sigurno sprečava sve epizode noćnog škripanja. Njena eventualna uloga procjenjuje se prema stanju zuba i drugim tegobama.
Šta je splint i kada se razmatra?
Splint je intraoralni aparat koji se postavlja preko zuba prema stručnom planu. U razgovoru se mogu koristiti i nazivi „splint za bruksizam“, „udlaga za bruksizam“ ili „noćna udlaga za zube“. Ako postoji rizik od daljih oštećenja, stomatolog može razmotriti odgovarajuću vrstu zaštite. U tom kontekstu udlaga predstavlja fizičku barijeru između zubnih površina tokom opterećenja, ali nije univerzalna terapija za sve mišićne i zglobne tegobe.
Pojmovi poput „folija za bruksizam“ i „štitnik za zube za spavanje“ često se koriste za različite proizvode. Nije svaki gotov štitnik isto što i stručno odabrana individualna udlaga. Različiti aparati mogu imati različitu svrhu, pa se njihov izbor ne svodi samo na cijenu ili udobnost u prvih nekoliko minuta nošenja. Posebno je važan oprez ako postoji bol, osjetljiv zglob ili složen stomatološki nalaz.
Zašto individualni fit i kontrola imaju smisla?
Zaštitni aparat treba da odgovara zubima i planiranoj svrsi. Kod neadekvatnog prijanjanja mogu se javiti nelagodnost, smetnje pri nošenju ili dodatni problemi. Zbog toga stručna procjena, pravilno prilagođavanje i praćenje imaju značaj kada se udlaga uopšte preporuči. Režim nošenja i potreba za kontrolama nisu jednaki za sve pacijente.
Posebno je važno da udlaga ne bude planirana tako da trajno mijenja odnos zuba ili zagriz kao navodni lijek za sve zglobne probleme. Ako aparat izaziva bol ili osjećaj pogoršanja, potrebno je prekinuti njegovo korištenje i potražiti savjet stručnjaka koji ga je preporučio. Nije dobro samostalno prepravljati, rezati ili prilagođavati aparat bez stomatološke procjene.
Ako se zubi troše ili se javlja nelagoda, dogovori procjenu zuba i vilice kako bi znao koji je naredni korak opravdan.
Šta udlaga ne može riješiti sama?
Čak i kada individualna udlaga štiti zube od mehaničkih posljedica, to ne dokazuje da je prestalo stiskanje ili škripanje. Njen zaštitni efekat i promjena same mišićne aktivnosti dvije su različite stvari. Takođe, dokaz o ublažavanju bola kod TMD tegoba ograničen je i ne dopušta tvrdnju da splint liječi svaku bol u vilici.
Zaštita zuba nije isto što i rješavanje uzroka
Bruksizam nema jedan univerzalni uzrok. Kod nekih ljudi značajni mogu biti stres i dnevne navike, dok se kod drugih razmatraju karakteristike sna, određeni lijekovi ili druge okolnosti. Zbog toga nije opravdano obećati da će jedan aparat, vježba ili korekcija zagriza trajno ukloniti problem. Nekome su prvenstveno potrebni praćenje zuba i zaštita, a drugome procjena dodatnih simptoma ili medicinska podrška.
Ako se nakon primjene aparata i dalje javlja bol, to nije dokaz da treba agresivnije mijenjati zagriz. Nepovratno brušenje zuba ili druga trajna promjena odnosa zuba ne smiju se predstavljati kao rutinsko rješenje. U slučaju upornog bola odgovornije je provjeriti da li se radi o mišićnoj smetnji, TMD-u ili drugom stanju i razmotriti manje invazivne korake.
Sigurne svakodnevne mjere
Tokom dana obrati pažnju da li nesvjesno stišćeš zube kada si koncentrisan ili napet. Svjesno opuštanje vilice u takvim trenucima može biti korisna navika, ali ne zamjenjuje stručnu procjenu kada postoje oštećenja. Kod problema sa snom korisno je održavati ujednačen raspored odlaska na spavanje i obratiti pažnju na navike koje remete odmor. Rad na stresu može pomoći nekim ljudima, ali nije siguran lijek za sve oblike bruksizma.
Ako vilica boli pri žvakanju, privremeno izbjegavaj žvakaće gume i naročito tvrdu hranu koja dodatno opterećuje bolne mišiće. Nemoj samostalno mijenjati propisane lijekove ako misliš da imaju veze sa spavanjem ili stiskanjem. O takvoj sumnji razgovaraj sa nadležnim ljekarom. Sigurne navike imaju smisla kao podrška, ne kao zamjena za procjenu bolnog zgloba ili oštećenog zuba.
Kada su potrebne druge discipline?
Nekada stomatološki pregled predstavlja dovoljan naredni korak, a nekada je potrebno uključiti i druge zdravstvene stručnjake. Bruksizam može biti jedno od pitanja, ali ne smije zasjeniti ozbiljne smetnje spavanja, dugotrajan bol ili akutno stanje koje traži drugačiji pristup.
Kada se uključuju stručnjaci za san ili bol?
Ako glasno hrčeš, partner primjećuje moguće prekide disanja, često se budiš ili si tokom dana izrazito pospan, razgovaraj sa svojim ljekarom o procjeni sna. Te tegobe ne potvrđuju apneju, ali nisu nešto što se rješava isključivo zaštitom zuba. Takođe, kada se bol u vilici i licu vraća ili traje uprkos jednostavnim mjerama, može biti potrebna šira procjena TMD-a, orofacijalnog bola ili drugih uzroka.
Ponekad je korisna saradnja stomatologa, ljekara koji se bavi spavanjem ili stručnjaka za bol, prema utvrđenim potrebama. Ne postoji opravdanje da se svakom pacijentu rutinski rade ista snimanja ili da se jedna terapija preporuči bez prethodnog razjašnjenja problema. Napredniji postupci nisu prvi automatski izbor samo zato što postoji škljocanje ili napetost.
Kada zakazati pregled, a kada potražiti hitniju pomoć?
Zakaži stomatološki pregled ako primjećuješ oštećene ili osjetljive zube, ponavljan bol u vilici, jutarnju ukočenost, otežano otvaranje usta ili ako partner uporno opisuje škripanje tokom sna. U Banjoj Luci možeš se obratiti ordinaciji dr Nenada Davidovića radi opšte procjene stanja zuba i dogovora o narednim koracima. Pregled može pomoći da se izdvoji ono što je potrebno sanirati, pratiti ili dodatno ispitati.
Ako je vilica ozbiljno povrijeđena, postoji nagao izražen otok uz otežano disanje ili gutanje, ili drugo akutno pogoršanje koje ugrožava osnovne funkcije, potraži hitnu medicinsku pomoć. Takve situacije ne treba rješavati čekanjem na rutinsko zakazivanje. Kod bola koji nije hitan, ali ograničava hranjenje ili otvaranje usta, potrebno je javiti se odgovarajućem zdravstvenom stručnjaku bez nepotrebnog odlaganja.
Najčešća pitanja o bruksizmu
Šta je bruksizam i može li se javiti dok sam budan?
Bruksizam je ponavljana ili produžena aktivnost žvačnih mišića koja može uključivati stiskanje i škripanje zubima. Može se javljati dok si budan, na primjer kada nesvjesno stežeš vilicu tokom koncentracije, ali i tokom spavanja. Budna i noćna aktivnost nisu ista po okolnostima ni načinu prepoznavanja. Kod nekih ljudi nema značajnih posljedica. Zato je važnije procijeniti postoji li bol, osjetljivost ili trošenje zuba nego unaprijed zaključiti da svako stiskanje zahtijeva liječenje.
Kako mogu posumnjati na škripanje zubima tokom sna?
Partner može čuti škripanje tokom noći, a ti možeš primijetiti jutarnji umor mišića, osjetljive zube ili učestala oštećenja ispuna. To su razlozi da temu pomeneš stomatologu, ne pouzdan kućni test. Aktivnost u snu ne mora stvarati zvuk, pa odsustvo škripanja koje se čuje takođe nije konačan dokaz. Korisno je zabilježiti kada se opažanja javljaju i postoje li smetnje spavanja, kako bi se potreba za dodatnom procjenom odredila individualno.
Da li škripanje zubima uvijek oštećuje zube?
Ne. Neke epizode stiskanja ili škripanja ne dovode do uočljivog oštećenja, dok se kod drugih ljudi mogu javiti istrošene površine, okrhnuti zubi ili osjetljivost. Posljedice zavise od različitih faktora i zatečenog stanja zuba. Takođe, stari trag trošenja nije dokaz da je aktivnost trenutno izražena. Ako si primijetio novu promjenu, pregled pomaže da se razlikuje moguća posljedica opterećenja od drugih uzroka trošenja i da se procijeni treba li zaštita.
Da li bol ili škljocanje vilice uvijek znači bruksizam?
Ne. TMJ je naziv za temporomandibularni zglob, a TMD označava više mogućih poremećaja zgloba i žvačnih mišića. Bol može imati različite uzroke, dok bezbolno škljocanje pri otvaranju usta često ne zahtijeva terapiju. Drugačije je ako se javljaju bol, blokiranje vilice ili ograničeni pokreti. Bruksizam i TMD mogu se preklapati, ali jedno ne dokazuje drugo. Stomatološka ili druga odgovarajuća medicinska procjena pomaže da se odredi šta je potrebno pratiti i liječiti.
Kako stomatolog procjenjuje mogući bruksizam?
Procjena obično počinje razgovorom o stiskanju, zvuku tokom sna, bolu, osjetljivosti i ranijim promjenama na zubima. Stomatolog zatim prema potrebi pregleda zubne površine, ispune, žvačne mišiće i pokrete vilice. Tragovi trošenja se tumače uz ostale nalaze, jer mogu nastati ranije ili imati više uzroka. Dodatno snimanje ili procjena sna nisu obavezni kod svih pacijenata. Ako simptomi ukazuju na drugi problem, može biti opravdan pregled nadležnog ljekara ili upućivanje drugom stručnjaku.
Čemu služi splint ili noćna udlaga za zube?
Splint ili noćna udlaga za zube može se razmotriti radi zaštite zubnih površina od posljedica opterećenja kod određenih pacijenata. To je zaštitni aparat koji se, kada je indiciran, bira prema stanju zuba i individualnom planu. Ne treba pretpostaviti da je svaka kupovna folija jednako prikladna niti da udlaga potpuno zaustavlja noćnu mišićnu aktivnost. O potrebi, vrsti i praćenju odlučuje odgovarajući stomatološki stručnjak nakon pregleda, posebno ako postoje bol ili promjene u zagrizu.
Može li splint trajno ukloniti uzrok stiskanja zuba?
Ne postoji osnova da se obeća kako će splint trajno ukloniti uzrok stiskanja zuba. Udlaga može imati mehaničku zaštitnu ulogu, ali bruksizam može biti povezan sa različitim navikama, faktorima sna i drugim okolnostima. Dokazi o njenoj djelotvornosti za bol kod TMD-a ograničeni su. Aparat ne bi trebalo da bude namijenjen trajnoj promjeni zagriza. Ako izaziva bol ili pogoršava tegobe, prekini korištenje i potraži savjet stručnjaka koji ga je preporučio.
Kada zbog bruksizma treba zakazati stomatološki pregled?
Pregled je razuman kada se pojave okrhnuti ili osjetljivi zubi, istrošenost koja napreduje, ponavljan bol ili jutarnji umor vilice, kao i kada partner često čuje škripanje tokom sna. U ordinaciji dr Nenada Davidovića u Banjoj Luci možeš se raspitati o opštem stomatološkom pregledu. Ozbiljna povreda vilice ili otok uz teško disanje i gutanje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, a ne čekanje rutinskog termina. Izbor narednog koraka zavisi od stvarnih simptoma i nalaza. Kontakt i stomatološki pregled Stomatološka ambulanta dr Nenad Davidović, Banja Luka. Kontakt ordinacije Telefon: 065 388 118 | 066 673 676. Dr Nenad Davidović
Pitanja o stiskanju zuba ili promjenama na zubima možeš razjasniti na stomatološkom pregledu u Banjoj Luci.
Dr Nenad Davidović
doktor stomatologije specijalista oralne hirurgije
Zakažite pregled
Usluge
Zakažite termin
brzo i jednostavno
Dr Nenad Davidović
specijalista oralne hirurgije
Najčitaniji tekstovi
